Planirate zamijeniti plinski kotao dizalicom topline, a radijatore biste zadržali? To je često moguće, ali odgovor ne daje kvadratura ni vrsta radijatora, nego usporedba snage svakog radijatora s gubicima njegove prostorije.
Kratak odgovor
- Dizalica topline može raditi s postojećim radijatorima ako oni pri nižoj polaznoj temperaturi i dalje pokrivaju gubitke prostorija.
- Nazivna snaga radijatora vrijedi za režim 75/65/20 °C; pri 55 °C polaza daje oko polovinu te snage.
- Provjera se radi po prostoriji: koja prostorija traži najvišu polaznu temperaturu, ona određuje cijeli sustav.
- Najčešće "usko grlo" su kupaonica i jedna premalena soba - zamjena jednog ili dva radijatora obično je dovoljna.
- Svaki stupanj niže polazne temperature povećava sezonsku učinkovitost (SCOP) i smanjuje potrošnju struje.
Zašto stari radijatori zimi daju manje
Proizvođači navode snagu radijatora pri razlici od 50 K između srednje temperature vode i zraka u prostoriji. Pri nižoj temperaturi snaga pada prema izrazu Q = Q_n · (ΔT/50)^1,3, kako je objašnjeno u vodiču o dimenzioniranju radijatora.
Plinski kotao lako daje 70 °C, a dizalica topline zrak-voda radi najučinkovitije do oko 45-55 °C. Mnogi uređaji imaju gornju granicu polaza oko 55-65 °C, a visokotemperaturni modeli i do 70 °C, uz bitno niži SCOP. Zato je pitanje: koju najnižu polaznu temperaturu kuća podnosi na najhladniji dan?
Primjer: kuća od 120 m² u Zagrebu
Kuća je obnovljena (oko 60 kWh/m² godišnje), projektna vanjska temperatura -15 °C. Radijatori su ostali iz vremena prije obnove pa su većinom predimenzionirani. Gubici prostorija izračunati su prema HRN EN 12831, a razlika polaz-povrat je 5 K.
| Prostorija | Gubitak | Radijator (75/65) | Potreban polaz |
|---|---|---|---|
| Dnevni boravak (20 °C) | 1.750 W | 3.400 W | 52,5 °C |
| Kuhinja (20 °C) | 700 W | 1.500 W | 50,3 °C |
| Spavaća soba 1 (20 °C) | 750 W | 1.800 W | 48,0 °C |
| Spavaća soba 2 (20 °C) | 650 W | 1.200 W | 53,7 °C |
| Kupaonica (24 °C) | 600 W | 800 W | 66,6 °C |
Potreban polaz dobiven je obrnutim izrazom: ΔT = 50 · (Φ / Q_n)^(1/1,3), a polaz je unutarnja temperatura + ΔT + pola razlike polaz-povrat. Za kupaonicu: 50 · (600 / 800)^0,77 ≈ 40,1 K, pa je polaz 24 + 40,1 + 2,5 ≈ 66,6 °C.
Bez zahvata sustav bi zbog jedne kupaonice morao raditi s gotovo 67 °C. Kad se kupaonski radijator zamijeni onim od 1.500 W, granica pada na 53,7 °C (spavaća soba 2). Zamjena radijatora u toj sobi s 1.200 na 1.800 W spušta je na 52,5 °C, koliko traži dnevni boravak. Dva nova radijatora tako spuštaju polaz za oko 14 °C.
Što to znači za potrošnju
Polazna temperatura od 52-53 °C potrebna je samo na najhladnije dane; većinu sezone krivulja grijanja vodi vodu znatno hladniju. Referentna kuća treba oko 7.200 kWh topline godišnje: uz SCOP 3,5 to je oko 2.060 kWh struje, a uz SCOP 3,0, kakav je realan kad sustav mora raditi s mnogo višim polazom, oko 2.400 kWh. Kako se računa potrošnja, pokazuje članak o potrošnji struje dizalice topline.
Ako ni zamjena radijatora ne spušta polaz ispod 55 °C, provjerite redom: izolaciju ovojnice ili prozora u kritičnoj prostoriji, hibridni rad s postojećim kotlom ispod bivalentne točke i snagu same dizalice. Ukupnu snagu kuće okvirno procijenite u kalkulatoru snage grijanja.
Gubitke prostorija izračunajte u Toplinku
Cijela provjera stoji na gubicima svake prostorije - bez njih ne znate koja soba traži najtopliju vodu. Toplinko računa projektne toplinske gubitke po prostoriji prema HRN EN 12831 iz slojeva zidova, prozora i lokacije. Kako izgleda izvještaj, pogledajte u besplatnom primjeru.
Prije nego što kupite dizalicu ili nove radijatore, usporedite snagu postojećih radijatora s gubicima prostorija - besplatan račun otvorite na app.toplinko.hr.