Dizalica topline danas je najčešći izbor za nove i obnovljene zgrade, no tip se bira prema sustavu grijanja, potrebi za toplom vodom i hlađenjem. Snaga pritom uvijek proizlazi iz proračuna opterećenja, koji daje Toplinko, a ne iz kvadrature - detaljnije u vodiču o dimenzioniranju dizalice topline.
Kratak odgovor
- Zrak-zrak (split ili multisplit klima) grije i hladi zrak u prostoriji, jeftinija je za ugradnju, ali ne grije vodu.
- Zrak-voda grije vodu u radijatorima ili podnom grijanju i priprema potrošnu toplu vodu - jedan izvor za cijelu kuću.
- Za samo grijanje zrak-zrak često troši manje struje; s toplom vodom iz električnog bojlera ukupni račun obično je veći nego kod zrak-voda.
- Tlo-voda ima najviši SCOP, ali i najskuplju izvedbu zbog bušenja.
Zrak-voda
Dizalica zrak-voda toplinu uzima iz vanjskog zraka i predaje je vodenom sustavu grijanja: radijatorima ili podnom grijanju, uz pripremu PTV-a. Grije cijelu kuću jednim izvorom i može hladiti ako je sustav za to izveden.
Najučinkovitija je uz nisku polaznu temperaturu, pa se često kombinira s podnim grijanjem. Uz postojeće radijatore treba provjeriti jesu li dovoljno veliki za niži režim - vidi dimenzioniranje radijatora. Nedostatak je viša početna investicija i potreba za vodenim razvodom.
Zrak-zrak
Dizalica zrak-zrak (split ili multisplit, klasična klima-jedinica) toplinu predaje izravno zraku u prostoriji. Grije i hladi, brzo reagira i jeftinija je za ugradnju, ali ne priprema potrošnu toplu vodu i teže ravnomjerno grije veće stanove s mnogo prostorija - svaka grijana prostorija treba unutarnju jedinicu ili otvoren put zraku. Koliko kvadrata pritom grije jedna jedinica, pokazuje tablica koliko kvadrata grije klima.
Za hlađenje vrijede ista pravila kao za klimu - snaga se određuje iz rashladnog opterećenja, ne procjenom.
Tlo-voda (geosonda)
Geotermalna dizalica tlo-voda toplinu crpi iz tla preko sondi ili kolektora. Tlo ima stabilniju temperaturu od zraka, pa je sezonska učinkovitost najviša. Investicija u bušenje je veća, no pogodna je za zahtjevnije objekte.
Usporedba
| Tip | Grije | Hladi | PTV | Napomena |
|---|---|---|---|---|
| Zrak-voda | da | uz izvedbu | da | cijela kuća, vodeni sustav |
| Zrak-zrak | da | da | ne | brza ugradnja, bez tople vode |
| Tlo-voda | da | uz izvedbu | da | najviši SCOP, skuplja izvedba |
Primjer: potrošnja struje za kuću od 120 m²
Uzmimo obnovljenu kuću od 120 m² s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od 60 kWh/m², dakle 7.200 kWh, i četveročlano kućanstvo koje za potrošnu toplu vodu treba oko 3.000 kWh godišnje.
| Zrak-zrak + električni bojler | Zrak-voda | |
|---|---|---|
| Grijanje | 7.200 / SCOP 4,6 ≈ 1.570 kWh | 7.200 / SCOP 3,5 ≈ 2.060 kWh |
| Topla voda | bojler ≈ 3.000 kWh | 3.000 / 2,5 ≈ 1.200 kWh |
| Ukupno struje | ≈ 4.570 kWh | ≈ 3.260 kWh |
SCOP 4,6 je donja granica razreda A++ za grijanje klima-uređajem prema EU energetskoj oznaci, a 3,5 tipična vrijednost zrak-voda uz radijatore. Zrak-zrak je za samo grijanje štedljiviji, ali topla voda iz električnog bojlera taj dobitak više nego poništi. Ako vodu grije zasebna dizalica topline za PTV, prednost zrak-voda uglavnom nestaje. Brojke su orijentacijske; postupak je opisan u članku potrošnja struje dizalice topline.
Kako odabrati
Za cjelovito grijanje kuće s toplom vodom logičan je zrak-voda; za stan ili kuću s malo prostorija, uz hlađenje i dogrijavanje, često je dovoljan zrak-zrak. U oba slučaja snaga se bira prema toplinskim gubicima - orijentacijske brojke po m² daje kalkulator snage grijanja.
Toplinko računa i toplinske gubitke i dobitke prema HRN EN normama, pa istom podlogom dobivate i toplinsko i rashladno opterećenje - temelj za izbor tipa i snage dizalice. Isprobajte ga na app.toplinko.hr.